Splitska zapadna obala

Status:

Projekt nije realiziran

Godina projektiranja:

2010.

Program:

Natječaj, Urbanizam

Lokacija:

Braninirova obala, Split
prikaži lokaciju na karti

Autori:

Arsen Čupev, Borko Zugan, Srđan Škunca, Vladi Bralić

Suradnici:

Kata Marunica, Nenad Ravnić, Vedrana Ljubić

Što je Zapadna obala? Potez zarona masiva Marjana u more, nastavak Rive, antipod istočnoj - putničkoj obali, samostalni prostorni entitet? Morfološka, funkcijska, oblikovna i vremenska dimenzija razvoja ukazuje na postojanje svake od navedenih komponenata kao jedne od prevladavajućih odrednica, pri čemu se ne isključuje i utjecaj drugih spomenutih i ne-spomenutih odrednica na promišljanje razvojne i strategije uređenja ovog područja uopće.

U problemskom svjetlu, razvoj Splita na segmentu Zapadne obale tijekom proteklih sedamdesetak godina pokazuje dvije pravilnosti:

  • planiranje područja nije istoznačno osmišljavanju njegove uloge u kontekstu Grada,
  • realizacija planiranog povremeno je predmet koncentriranog napora, a povremeno se pokazuje kao razvojna kočnica.

Nakon realiziranih zahvata uređenja Rive i Matejuške, ali u svijetlu još uvijek otvorenih pitanja glede uređenja kontaktnih površina, kako između spomenutih tako i njima obodnih (koncepcija kojih svakako treba proizaći iz razmatranja niza pitanja u rasponu od prostorno-funkcijske valorizacije do uspostave njima adekvatne komunikacijske matrice), ovaj natječajni rad postavlja koncept urbanističkog planiranja, funkcijskog osmišljavanja i parternog uređenja kojeg gradi na sljedećim principima:

  • Zapadna obala predstavlja obalni-uzmorski nastavak Rive, jer se njome ostvaruje prirodna pristupačnost krajnjim točkama akvatorija smještenih u vidnom polju promatrača, a unutar gradskog središta;
  • Osim uređenjem, Zapadna obala treba biti atraktivna i po svojim sadržajima. Ako Riva predstavlja nastavak Palače, na nju se naslanja i njoj zahvaljuje svoj identitet, Zapadna obala treba također posjedovati barem elemente vlastite prepoznatljivosti;
  • Zapadna obala treba predstavljati sadržajnu ekstenziju gradskog središta Splita. Iako je riječ o relativno dugom potezu, morfološki i tipološki mjestimično posve odijeljenom od sadržajne mat(r)ice, ipak je riječ o sagledivom prostoru u kojem su se neke funkcije i sadržaji ustalili do mjere ikoničke identifikacije (Banovina, hotel Marjan, ex groblje), a dijelovi ikoničkog mozaika smješteni su još dalje (Meštrovićev Kaštelet, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i dr.);
  • Zapadna obala treba predstavljati potez prepoznatljivosti i pamtljivosti morske slike grada (Waterfront). Split, kao grad frekventnog pomorskog prometa, kako organiziranog (linijskog, čartera i sl.) tako i individualnog, treba graditi atraktivnu sliku grada na moru. Ukoliko isključimo vertikale stambenih tornjeva i nizova (svakako zanimljive specijalistima struke, ali široj populaciji posve anonimne), kampanil katedrale Svetog Duje, zelena kapa Marjana, živost putničke luke, te odnedavno autoritativan potez Rive, tek su neke od slika koje posjetitelj grada intenzivno doživljava;
  • U modernom, mediteranskom gradu, ponudom i smjenom svojih sadržaja, obala treba mjesto odvijanja života tijekom 24 sata.