Pomorski fakultet u Rijeci

Status:

Projekt nije realiziran

Godina projektiranja:

2013.

Program:

Javno, Edukacija, Urbanizam

Lokacija:

Studentska ulica, Rijeka
prikaži lokaciju na karti

Obuhvat:

unutarnji prostori 14.500,00 m2, vanjski prostori 2.000,00 m2

Vrijednost investicije:

9.000.000,00 €

Investitor:

Pomorski fakultet u Rijeci

Autor:

Arhitektonsko-građevinski atelje d.o.o.

Projektni tim:

Arsen Čupev, Borko Zugan, Kristina Žuvela, Vladi Bralić

Suradnici:

Davor Žanetić, Eduard Vivoda, Zdenka Krušić, (građevne instalacije)

Najstariji dio Pomorskog fakulteta sagrađen je 1900. g. prema mađarskom programu o razvoju školstva u Rijeci i projektu mađarskog arhitekta Alpara Ignaza za potrebe ondašnje Trgovačke akademije. Zgrada je sagrađena u stilu historicizma (visokorenesansni eklekticizam) na nepravilnoj parceli tako da je u svom tlocrtu izlomljena i stječe se dojam da se sastoji od tri zgrade povezanih u isti blok pri čemu su dva pročelje okrenuta prema Ulici Fiorella la Guardie, a jedno prema Studentskoj ulici. Za svoje vrijeme bila je to suvremeno opremljena školska zgrada s predavonicama, kabinetima i upravnim prostorijama. Naknadno, građevini iz 1900.g. pridodan je novija zgrada prema prilaznom putu i obližnjem parku. U sklopu te novije zgrade godinama je djelovala Viša pomorska škola (koja kasnije prerasta u fakultet) s prostorima u funkciji edukacije i sportskom dvoranom u nastavku. Opisane zgrade  danas čine objedinjeni kompleks Pomorskog fakulteta te formiraju dio gradskog bloka unutar kojeg se nalazi dvorište, svojevrsni fakultetski atrij, položen u dvije visinske razine. Južni (niži) dio tog dvorišta koristi se za parkiranje vozila koja pristupaju putem prolaza kroz stariju fakultetsku zgradu iz Ulice Fiorella la Guardia, a sjeverni (uzdignuti) dio za boravak studenata na otvorenom i pristup novijoj sportskoj dvorani fakulteta.

Postojeću zgradu fakulteta planirano je rekonstruirati i proširiti kako bi dugoročno zadovoljila potrebe za odvijanje visokoškolske djelatnosti.

Temeljna koncepcija oblikovanja rekonstruirane zgrade bazira se na urbanističkoj zamisli dovršetka izgradnje urbane cjeline riječkog gradskog bloka iz XIX. stoljeća. Jedina preostala neizgrađena parcela je u gradskom vlasništvu i pruža se na sjeveroistočnoj strani prema Ulici Slaviše Vajnera Čiće. Na toj površini zamišljena arhitektonska interpolacija suvremene zgrade proširenog fakulteta koju je ipak potrebno prilagoditi određenim ograničenjima koje proizlaze iz postojećeg urbanog koneksta.

Predstavnici Grada suglasni su s proširenjem fakulteta na neizgrađenu površinu u gradskom vlasništvu, no pri tome je nužno i dalje zadržati sportsko-rekrecijsku namjenu natkrivenog igrališta koji danas funkcionira na tom prostoru. U sklopu korpusa proširenog fakulteta tako je zamišljeno da se umjesto otvorenog igrališta izgraditi zamjenska sportska dvorana koja bi se, osim za potrebe fakulteta, koristila određenim režimom i za potrebe grada, odnosno za potrebe sportskih društava i rekreaciju građana. Dakako, preostali dio dogradnje koristio bi se isključivo za potrebe proširenja fakultetskih sadržaja (amfiteatralna dvorana, biblioteka, predavaonice, dvorane za navigacijsku simulaciju i drugo).

Arhitektonsko rješenje slijedi jedan od temeljnih teorijskih postulata suvremene arhitekture koji zastupa stajalište kako je unutar povijesno izgrađene gradske strukture moguće projektirati i graditi na način svog vremena. Pri tome je zaključeno kako interpolirana zgrada proširenog fakulteta ne bi smjela biti ni  prevelika, niti gola ili stereogeometrijski primitivna.

Stoga, zgrada je oblikovama sa stupnjevanjem volumena kako bi se interpolirani korpus u što većoj mjeri približio važećim prostornim odnosima gradskog bloka i šireg područja. Pročelja su ostakljena s većim elementima i posebnom zaštitom od sunca primjenom kliznih lamela/sjenila. Linija pročelja prema gradskim ulicama prati liniju građevinskog pravca bloka, a prema fakultetskom dvorištu položena je u određenim ritmičkim pomacima te predstavlja trodimenzionalnu strukturu. Dijelovi pročelja koji nisu ostakljeni oblažu se punim elementima koji prate raspored i raster ostakljenih otvora. Prizemni dijelovi prema Ulici Slaviše Vajnera Čiće uvučeni su u odnosu na građevinski i regulacijski pravac kako bi se omogućilo proširenje nogostupa pred natkrivenim ulazom u zgradu. Istočno pročelje sadrži element prolaza (prodora) kroz zgradu kako bi se javna gradska površina na svojevrsni način proširila unutar bloka prema fakultetskom trgu. Značajan element oblikovanja zgrade predstavljaju krovne terase u funkciji izlaska nastavnika i studenata na otvoreni prostor.