Transformacija Kaptola

Status:

Projekt nije realiziran

Godina projektiranja:

2008.

Program:

Natječaj, Urbanizam

Lokacija:

Kaptol, Zagreb
prikaži lokaciju na karti

Autori:

Borko Zugan, Tomislav Štivić, Vladi Bralić

Suradnici:

Aniko Budai, Arsen Čupev, Vedrana Ljubić, Vladimir Čavar

Biskupsko sjedište s katedralom i kaptolom (Stolni kaptol zagrebački) nalazilo se od samog početka gdje i danas, na kaptolskom brežuljku gdje se, prema starijim piscima, smjestila i utvrda (castrum), a na susjednom brežuljku Gradecu zagrebačkom, zapadno od potoka Medvešćak (danas Tkalčićeva ulica), građani su utvrdili slobodni i kraljevski grad Gradec. Na kaptolskom se brežuljku gradila katedrala u etapama sve do kraja XV. st. Doskora je grad trebalo zaštiti od turske opasnosti, stoga je započela izgradnja prvog obrambenog sustava oko katedrale. Na istočnoj strani zaštita su bile močvare (danas perivoj Ribnjak). Istodobno su kanonici dizali oko kaptolskog brežuljka zidove i kule, od kojih neke još danas stoje ili su ugrađene u kuće. Utvrđivanje Kaptola bilo je popraćeno znatnom socijalnom i urbanističkom promjenom: uz zapadni zid je zacrtana Ulica Opatovina te je pozvan narod da je nastani kako bi se povećao broj stanovnika, mogućih branitelja Kaptola. U kasnijim fazama stanovništvo se pomalo širi u podnožjima brežuljaka te se tri stare jurisdikcije (biskupska, kaptolska i gradečka) udružuju u slobodan kraljevski grad Zagreb. U daljnjem razvoju redom kao nepotrebna padaju stara gradska vrata i dijelovi obrambenih građevina, a močvarno područje Ribnjaka s vodenom površinom kao prirodnom obrambenom zaprekom prvobitno se uređuje u ribnjak, a potom uz postepena nasipavanja i sadnje stabala u perivoj. U novije doba radikalna rekonstrukcija katedrale, izgradnja tada glavne gradske tržnice, a potom i sve intenzivniji promet bitno mijenjaju oblikovnu i sadržajnu strukturu Kaptola kao najužeg gradskog središta Zagreba. Međutim, bez obzira na povijesne transformacije, Kaptol je i danas, u širem smislu, gradsko središte u kulturnom, povijesnom, duhovnom, društvenom i pravnom pogledu.

Koncepcijom ovog rješenja (natječajni rad) u urbanističkom smislu se predlaže:

da Kaptol ne ostane samo na semantičkoj razini središnjica hrvatske crkve i akcent suvremenog Zagreba nego da se ta njegova uloga dodatno fizionomski naglasi isticanjem danas narušene izvorne urbane topografije prostora: kaptolskog brežuljka i vodenih površina u njegovu podnožju;
da se dovrši arhitektonska kompozicija prostora kaptolskog Trga koji ima veliku vrijednost u povijesti grada, crkve i naroda na zapadni javni trg (forum populi) i na istočno sakralno predvorje pred katedralom (atrium ecclesiae);
da se nove kapitalne građevine Kaptola: Riznica zagrebačke katedrale, nadbiskupski Arhiv Prvostolnog Kaptola zagrebačkog i Dijecezanski muzej u prostoru smjeste tako da se ne naruši osnovni identitet mjesta, tj. prostorna srednjevjekovna kompozicija koju čini ritam i mjerilo kaptolskih kurija i vrtova iznad kojih se uzdižu vertikale crkvenih građevina;
da se na prostoru Kaptola planira uravnoteženo prožimanje sakralnih i profanih sadržaja tako da se na Dolcu i Opatovini izgrade nove građevine svjetovne namjene;
da se Kaptol planira kao cjelovita pješačka površina sa reduciranim kolnim prometom isključivo za potrebe domicilnih stanovnika;
da se planira nova regulacija gradskog predjela Dolac koji sa Kaptolom čini nerazdvojnu prostornu cjelinu.